Djeluje opuštajuće.
djeluje opuštajuće
koristi zbog svog senzualnog i nježnog mirisa, djeluje opuštajuće
Biljka vanilija pripada porodici orhideja. Iako postoji puno vrsta orhideja, samo tri imaju plodove od kojih dobivamo vaniliju. Najpopularnija vrsta orhideje je Vanilla planifolia.
nje dobivamo popularnu Bourbon vaniliju od koje se, između ostalog, proizvodi i vanilin šećer. Vanilija je jedan od najpopularnijih i najomiljenijih, ali i najskupljih začina svijeta. Iako se uglavnom koristi u prehrani, sve je više saznanja o njezinom ljekovitom učinku na cijelo tijelo.
Mirišljave mahune vanilije plod su orhideje penjačice koja raste u tropskim šumama Središnje Amerike, a poznato je čak 150 vrsta vanilije. Za dobar i uspješan uzgoj vanilije potrebni su sunce i hladovina, toplina i točno prava količina vlažnosti – vanilija je zahtjevna biljka.
Najveće plantaže nalaze se u tropskom klimatskom području. Vlasnici plantaža mogu početi brati zrele mahune tek tri do četiri godine poslije sadnje. U indijanskom narodu Totonaca vanilija je bila veoma cijenjena kao lijek protiv otrova, plućnih bolesti i sifilisa te je bila sastavni dio mnogih ljekovitih mješavina. Do sredine 19. stoljeća taj je narod bio glavni svjetski proizvođač vanilije.
Hernán Cortés je u 16. stoljeću prvi upoznao Europljane s vanilijom. Nakon šafrana, vanilija je najskuplji začin, a cijenjena je zbog svoje čudesne arome. Vanilija je prvotno bila na kraljevskim dvorima Velike Britanije i Španjolske, a u 18. stoljeću stigla je u Francusku gdje se počela koristiti za izradu sladoleda.
Osim sladoleda, u 18. stoljeću vanilija se počinje koristiti kao sastojak u alkoholnim pićima, duhanu i parfemima. Vanilija je postajala sve popularnija, no mogla se uspješno uzgajati samo u središnjem Meksiku jer ju je mogla oprašivati samo jedna (meksička) vrsta pčela.
Europljani su pokušavali uzgajati sadnice vanilije, ali ni jedna nije davala plod. Nakon što su Francuzi vaniliju donijeli na otoke Reunion i Mauritius, na Reunionu je 1841. rob Edmond Albius, koji je tada imao 12 godina, otkrio je da se cvijet vanilije može prašiti i ručno, a ta se metoda zadržala i do danas.
Tako je upravo taj otok postao jednim od središnjih mjesta za proizvodnju vanilije, a proizvodnja se posljedično proširila i na ostale francuske otoke.
Već sam miris vanilije snažno djeluje na psihu tako što izrazito opušta i stimulira. U jednom istraživanju mirisanje vanilije pomoglo je kod 70% teško oboljelih pacijenata da budu smireniji i lakše podnose napete situacije.
Od vanilije se može napraviti i ekološki osvježivač prostora. Dovoljno je promiješati žličicu ekstrakta vanilije s vodom u boci s raspršivačem.
Ključan sastojak u mahuni vanilije je vanilin. Prisutni su i brojni tragovi drugih spojeva poput:
Vanilijin ekstrakt sadrži male količine vitamina B poput niacina, pantotenske kiseline, tiamina, riboflavina i piridoksina, te minerale kao što su kalcij, magnezij, kalij, mangan, željezo i cink.
Iako na vaniliji nije rađeno mnogo istraživanja,vanilioid iz nje sličan je kapsaicinu iz chillija i eugenolu iz klinčića, kojima su dokazana brojna ljekovita svojstva. Oblozi od vanilije daju trenutno olakšanje kod zubobolje i opekotina, a smatra se da vanilija može pomoći i kod neredovitih menstruacija.
Nutricionisti pretpostavljaju da vanilioid ima blago antikancerogeno djelovanje. Vanilija ima mnoga ljekovita svojstva. Prirodni je antioksidans, pomaže kod problematične kože, ublažava stres i napetost, povećava libido, pomaže kod želučanih tegoba i djelotvorna je kod mučnina u trudnoći.
Vanilija je visoko zastupljena u kozmetičkoj industriji zbog neodoljivog mirisa i umirujućeg djelovanja. Koristi se u svim vrstama kozmetičkih proizvoda, ponajviše u parfemima i kremama.
Antibakterijska svojstva vanilina pomažu kod prištića i akni, a antioksidativna štite kožu od slobodnih radikala koji uzrokuju oštećenje tkiva. Oblozi od vanilije daju trenutno olakšanje kod zubobolje i opekotina.
Smatra se da vanilija može pomoći i kod neredovitih menstruacija. Osim svega navedenog nutricionisti pretpostavljaju da vanilioid ima blago antikancerogeno djelovanje. U odnosu na nutritivnu i energetsku vrijednost vanilije, izdvajaju se ugljikohidrati i minerali, poput kalija, kalcija i magnezija.
Nema značajnu količinu masti i proteina, a ni vitamina. Vanilija pridonosi elastičnosti i čistoći kože pa pomaže u borbi protiv akni i iritacija kože, djeluje na normalnu funkciju probave te poboljšava metabolizam.
Također, tonira i opušta te se nerijetko ističe da djeluje kao snažan afrodizijak. Oblozi od vanilije mogu se koristiti za trenutačno olakšavanje boli kada je riječ o zubobolji i opekotinama.
Vanilija se učestalo upotrebljava u aromaterapiji, pridonosi boljem funkcioniranju živčanog sustava i obnavljanju apetita. U području aromaterapije koristi se eterično ulje od vanilije za koje se drži da pridonosi opuštanju i oslobađanju od stresa. Iz sličnih se razloga koristi i u kozmetičkoj industriji gdje je, osim umirujućeg djelovanja, cijenjena i zbog antibakterijskih i antioksidativnih svojstava koje sadrži.
Nikelov Balzam za usne s vanilijom 100% je prirodan, bez konzervansa, ovaj bogati balzam hrani štiti i njeguje usne, čini ih glatkima i baršunasto mekima.
Kraljevska je to njega za baršunasto meke i podatne usne.
Jedan od sastojaka Nikelbalma za usne također je Vanilla Planifolia Fruit oil - bogati prirodni sastojak koji štiti, hrani i daje punoću usnama.
Nikelbalm za usne može se koristiti za blaža oštećenja na svim dijelovima tijela - kod nadraženosti, crvenila bilo kojeg dijela kože nanese se na oštećeno mjesto i učinak neće izostati. Ovaj nevjerojatni balzam štiti i njeguje. Ako su vam usne isušene, nanesite ovaj balzam više puta na dan.
Ako vam je koža lica ili tijela na nekom mjestu posebno osjetljiva ili nadražena, namažite to mjesto balzamom za usne. Ekscitacija će ubrzo nestati!
