Ulje mrkve njeguje kožu, izvanredno je djelotvorno kod nadraženosti i opeklina.
protiv alergija, zaštita od sunca
vlaži kožu, posvjetljuje hiperpigmentirane mrlje (pjege) i sprječava njihov nastanak, protiv alergija, zaštita od sunca
Mrkva je idealna namirnica za savršeno zdravlje. Popularna još i kao „zdrava grickalica“, mrkva je povrće koje čuva vid, smanjuje rizik od moždanog udara i raka. Mrkva, merlin, šargarepa, žuta repa ili latinski Daucus carota, poznata je vrtna biljka, neizostavna u zdravoj prehrani. Izvrstan je izvor energije, jede se sirova i kuhana, a sadrži gotovo sve vitamine i minerale koji su tijelu potrebni.
Mrkva je dvogodišnja biljka zadebljalog korijena. Uzgaja se kao jednogodišnja biljka zbog jestivih narančastih korjenova. Raste divlja po livadama i oranicama, a kultivirana se uzgaja u vrtovima i na plantažama. Posebnu vitaminska vrijednost mrkve čini bogatstvo beta karotenom (odnosno vitaminom A).
To je biljka uspravne, grubo dlakave oko metar visoke i šuplje stabljike koja nosi dvostruko i trostruko peraste listove, rascijepljene poput prstiju. Plod mrkve je bodljikav, jajast, dvodijelni kalavac. Glavni je korijen mesnat, svijetlo do tamnonarančaste boje, debeo, sladak, tipična mirisa i okusa, dobar za jelo.
Iako postoje bijele, žute, grimizne i ljubičaste mrkve, većina nas bolje poznaje narančaste mrkve, koje kao takve postoje tek od 18. stoljeća. Smatra se da je prvi puta pripitomljena na Mediteranu u Iraku i na Balkanu. Grci su je uzgajali u medicinske svrhe, vjerujući da je izvrstan tonik za želudac.
U rimsko doba i rano srednjovjekovlje, mrkve su bile razgranate poput korijena divljih sorti. Sorte stožastih korijena najvjerojatnije potječu iz Male Azije, a datiraju otprilike do tisućite godine. Mrkvu su u 12. stoljeću Mauri donijeli u Španjolsku, do 14. je stoljeća došla do sjeverozapadne Europe, a do 15. je stigla u Englesku. Gerard spominje samo jednu žutu sortu jer su u to vrijeme najpopularnije bile one grimizne, iako bi tijekom kuhanja postale ružno smeđe.
Europski istraživači odnijeli su mrkvu preko Atlantika vrlo brzo nakon otkrića Novog svijeta, te je na otoku Margarita, uz obalu Venezuele rasla već 1565., a u Brazil je stigla do sredine 17. stoljeća. Godine 1609. rani su je kolonizatori uzgajali u Jamestownu u Virginiji. Vjeruje se da poboljšava vid noću i da od nje kosa postaje kovrčava. Sastav mrkve iznimno je pogodan za naš organizam. Mrkva prvenstveno obiluje beta-karotenom, metaboličkim prethodnikom vitamina A koji je ime dobio upravo po ovom povrću. Jedna mrkva, pokazalo se, sadrži 40% dnevne preporučene doze beta-karotena za naš organizam.
Ovaj antioksidans zaslužan je za jačanje imuniteta te nas štiti od infekcija, bolesti i tumora. Osim beta-karotena, različite vrste mrkve mogu sadržavati i druge karotenoide poput likopena i luteina.
Ulje mrkve sadrži visoku razinu beta-karotena i vitamina. Vitamini u ulju mrkve su vitamin A, vitamin K, vitamin C te vitamini B skupine poput folne kiseline (B9), biotina i tiamina. Uz to mrkva sadrži kalcij, magnezij, željezo, cink i druge fitokemikalije.
Također je bogata biljnim vlaknima što ju čini odličnom namirnicom za bolju probavu. Ovo narančasto povrće ima sljedeća korisna svojstva: smanjuje rizik od pojave bolesti vida, smanjuje rizik od nastanka glaukoma i katarakte, poboljšava vid smanjujući kratkovidnost, smanjuje izglede za dobivanja raka pluća, štiti srce, štiti mozak i živce, zaustavlja proljev, pomaže kod anemije, ima protuupalni učinak, pospješuje tamnjenje kože.
Ulje mrkve njeguje kožu i izvanredno je djelotvorno kod nadraženosti i opeklina. Mrkva je izuzetno bogata mineralima i vitaminima te se puno upotrebljava u medicini. Reumatičari bi svaki dan trebali piti sok od mrkve jer pročišćava krv i tjera na mokrenje.
Mrkva sprječava nastanak bubrežnih kamenaca, sprječava truljenje u crijevima, neutralizira suvišnu želučanu kiselinu. Prijeko je potrebna kod liječenja očne mrene. Budući da poboljšava oštrinu vida, trebali bi je konzumirati svi koji često voze noću. Djeca će, budu li konzumirala dosta mrkve, biti otpornija na gliste, prehlade, rahitis, upale uha, a protiv proljeva je odlična kuhana mrkva. Tvar dokarin, koja proširuje crvena krvna zrnca, također se nalazi u mrkvi i čuva nas od ateroskleroze.
Od mrkvina lišća i stabljike kuhamo čaj za ispiranje usta kod afti. Mrkvino je sjeme također diuretik jer potiče mokrenje, a mrkva je na glasu kao terapeutska namirnica kod astme, opće nervoze, nadutosti i kožnih poremećaja. Nedavna su istraživanja pokazala da visok unos beta karotena usporava rast tumora.
U svijetu prirodne kozmetike mrkva je jedna od najkorisnijih biljaka. Osim što je veliki izvor antioksidansa i odličan je suborac u borbi protiv umorne kože i sivog tena, poznata je i po tome što učinkovito uklanja tamne kolutove ispod očiju. Regenerira kožu, pomaže pri upalama i oštećenjima kože, pomaže kod strija i kod zarastanja kože.
Mrkva, iznutra, u organizmu, djeluje protiv alergija i kao zaštita od sunca, a izvana vlaži kožu, posvjetljuje hiperpigmentirane mrlje (pjege) i sprječava njihov nastanak.
Mrkva se u narodnoj medicini koristi i kao lijek protiv žgaravice, posebno sok, istisnut iz sirove izribane mrkve.
otklanjanje umora nakon dužeg intelektualnog rada dobro je navečer u mlijeku namočiti zobene pahuljice i pokrivene ostaviti do jutra, a zatim tome dodati sirove naribane mrkve (korijena), samo malo zgrijati i zasladiti medom. Mišljenje, pamćenje i koncentracija se tada pojačavaju, a umor se ne javlja ni nakon nekoliko sati.
Starijim se ljudima preporučuje da piju u gutljajima tijekom dana pola šalice mlijeka s pola šalice soka svježe, sirove mrkve, jer to osvježava, jača pamćenje i poboljšava probavu. Sirup od mrkve pomaže u slučaju bolesti dišnih organa, prehlade, gripe, bronhitisa, početne upale pluća, grla i grkljana.
Priprema se tako da se dobro oprana mrkva izriba, istisne sok, doda smeđeg šećera, gusto ukuha, ulije u boce, dobro zatvori. Potrebno je uzimati po jednu veliku žlicu tri puta dnevno poslije jela. Mrkva je zdrava i nema štetnih posljedica čak i ako je jedemo na kilograme dnevno.
Među NiKEL proizvodima nalazi se i Kokosov maslac s mrkvom koji se s pravom smatra idealnom njegom za cijelu obitelj. Štiti i njeguje kožu te produljuje brončanu preplanulost. Kokosov maslac s mrkvom prirodan je i bez konzervansa, balzam bogat prirodnim uljima i vitaminima, štiti i njeguje i najosjetljiviju kožu.
Djeluje pomlađujuće, regenerativno i umirujuće. Na prirodan način štiti kožu od štetnih UV zraka, ubrzava tamnjenje i produljuje brončanu preplanulost. NiKEL Kokosov maslac s mrkvom odlična je zaštita za vrijeme sunčanja te nakon sunčanja za opuštanje i umirenje kože. Čuva kožu od prijevremenog starenja, umiruje kožu te je idealna njega za cijelu obitelj ne samo za ljetnih mjeseci nego tijekom cijele godine.
