Crvenu boju daje joj jedan od najjačih antioksidansa
antioksidans, sprječava starenje
hidrira kožu, sprječava foto starenje
Iako mnogi opisuju jagodu kao najfinije voće, ima i onih koji smatraju malinu jednako dobrom, ako ne i boljom. Malina ili Rubus idaeas iz porodice Rosaceae je polugrm, odnosno loza. Životni vijek joj je kratak. Ima crvene, žute ili crne stožaste plodove, bogata je C vitaminom, riboflavinima i niacinom. Plodovi maline su izuzetno osjetljivi pa jako brzo nestaju.
Malina je visok grm, raste po šumama, krčevinama, proplancima, osunčanim padinama, a kultiviraju je po vrtovima i parkovima. Cvate u svibnju i lipnju, a zrije od srpnja do rujna. Listove beremo u svibnju i lipnju, a crvene plodove kad sazriju – od srpnja do rujna. Plodovi maline imaju izvanrednu aromu, sočni su i slatki, a šumski plodovi maline puno su ukusniji i mirisniji od uzgojenih.
Maline jako variraju veličinom, uglavnom su crvene, iako se mogu naći i crne i žute sorte. Kod dobrih sorti stožasti se plodovi lako otkidaju, a kod onih koje se otkidaju nešto teže, bobice se mogu oštetiti, budući da su izuzetno mekane i imaju tanku pokožicu. Mladice maline su uglavnom zelene, ali ubrzo postanu crvene ili smeđe kako rastu. Naposljetku, stabljike dosegnu visinu od jednog do tri metra. Često su krhke, a povremeno i trnovite.
Cvjetovi su maleni, uglavnom bijeli, s malim plodom vidljivim u sredini kada otpadnu latice. Dok su cvjetovi uglavnom bez mirisa, listovi imaju blag miris. To je naglašenije kod sjevernoameričke divlje vrste Rubus odorate, koja ima mirisne stabljike, a crvenkasto-ružičasti cvjetovi su bez mirisa.
Rubus idaeus je autohtona u Europi i Aziji, u brežuljkastim krajevima i rubovima šuma. Može se naći kako raste u divljini Skandinavije, a sjeme i ostaci biljaka nađeni su sačuvani u ostacima pretpovijesnih jezerskih sela u današnjoj Švicarskoj.
Začudo, za razliku od drugog voća iz sjevernih umjerenih područja, maline se nisu spominjale u djelima klasičnih pisaca. Iako su Rimljani bili veliki gurmani čini se nevjerojatnim da nisu jeli ovo izvanredno voće. Malina se spominje još u kameno i brončano doba. Plinije je prvi naglasio postojanje divlje maline na planinama Ida u srednjoj Aziji te otuda i naziv Rubus idaeus. Paladius je u IV. stoljeću malinu nazivao voćnom kulturom, dok su je Rimljani i Grci pretežito upotrebljavali kao lijek.
Kao što je spomenuto, maline se rijetko spominju u književnosti. Jedino ih nalazimo u poeziji Thomasa Tussera, a spomenuo ih je i Gerard u 16. stoljeću. Čini se da su se u to vrijeme plodovi srodne kupine smatrali superiornijima, pa su se maline koristile više u medicini i za tonike.
Malina je izuzetno bogata snažnim antioksidansima koji djeluju protuupalno, sprečavaju djelovanje štetnih mikroba i oštećenje tjelesnih stanica. Među njima su antocijanin koji daje malini crvenu boju, zatim resveratrol koji je poznat da usporava starenje, potom pterostilben, važan za moždane funkcije i elagitanin, koji se gotovo isključivo nalazi u malinama, a istraživanja pokazuju da smanjuje rizik od raka.
Maline su siromašne šećerom, a bogate prehrambenim vlaknima, zbog čega predstavljaju odličan izbor za one koji unosu šećera pristupaju s posebnom pažnjom. Naime, studije su pokazale da maline mogu smanjiti razinu šećera u krvi te poboljšati osjetljivost na inzulin. Osim toga, maline su bogate i taninima koji blokiraju alfa amilazu, probavni enzim neophodan za razgradnju škroba. Blokirajući alfa amilazu, maline tako mogu smanjiti iskoristivost apsorbiranih ugljikohidrata, a samim time i razinu glukoze u krvi.
Malina sadrži dosta vitamina C. U malini se nalaze i vitamini B skupine te vitamini E i K. Dobar je izvor kalija, a sadrži i gotovo sve ostale minerale: magnezij, mangan, bakar. Osim što je niskokalorična i čisti krvne žile - 100 grama svježeg ploda maline ima otprilike 52 kalorije, malina obiluje vlaknima pa je odlična kombinacija za dobru probavu i zdravo srce.
Naime, vlakna su nužna za pravilnu funkciju crijeva i “pročišćavanje” krvnih žila. Za ljepšu kožu i kosu preporučuje se tjedna kura od malina tako da se uzima barem jedan obrok malina dnevno.
Ekstrakti maline često se koriste u kozmetici za hidrataciju, a od sjemenki čileanske maline dobiva se ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama koje su sastavom “srodne” prirodnoj masnoći ljudske kože. Ulje čileanske maline koristi se i kao prirodno sredstvo za zaštitu od sunca.
U narodnoj medicini, pak, čaj od listova maline koristi se za ublažavanje crijevne upale, liječi proljev i dizenteriju, zaustavlja i pročišćava krv, regulira mjesečnicu, pospješuje znojenje i liječi kožne bolesti. Kineske trudnice vrlo cijene čaj od maline jer sprječava pobačaj, olakšavaju trudnoću i porođaj.
Treba ga piti dva do tri puta dnevno. Uzima se kod bolne mjesečnice te u menopauzi. Kod živčane napetosti malini dodajemo i lipu. Stavljamo li, pak, svježe zgnječene listove maline na bolne dijelove tijela, smanjuju se bolovi. Plodovi maline imaju čudesan okus što se pripisuje tome što sadrže mnogo minerala i podosta vitamina A i C.
Iz malina cijedimo sok, malinovac, koji se koristi kod vrućice te jača cijeli organizam. Pomiješamo li malinovac s vinskim ili jabučnim octom, dobivamo malinov ocat koji također snižava temperaturu i jača srce. Maline upotrebljavamo u dijetnoj prehrani želučanih, bubrežnih, šećernih i reumatskih bolesnika. Što je najvažnije, nisu poznate nikakve nuspojave ili štetne posljedice od upotrebe maline.
Među NiKEL proizvodima posebno mjesto zauzima Hyaluron serum +C+E+B vitamin koji je intenzivan i revitalizirajući za sve tipove kože. Među sastojcima ovog NiKELova proizvoda je i Rubus idaeas, poznatija kao malina. Kombinacija hijalurona, vitamina i biljnih ceramida u obliku tekućih kristala, osigurava antioksidativnu fotozaštitu, intenzivnu hidrataciju i izglađivanje bora.
Primjenjuje se tako da se nanese na cijelo lice kao podloga Vašoj omiljenoj kremi ili ciljano na bore koje želite popuniti i izgladiti. Rezultat korištenja ovoga seruma je hidrirana koža i smanjene bore. Još jedan NiKEL proizvod sadrži u sebi prirodna bogatstva maline. To je Hyaluron Serum / Booster & Hyaluron Krema.
Hijaluronska kiselina tzv. hijaluron sastavni je dio naše kože, djeluje kao „spužva“, puni stanice vlagom dajući koži svježinu i punoću. Starenjem, stanična sinteza hijalurona je smanjena, no hijaluron iz linije Nikel HYALURON+VITAMINI ima dovoljno male molekule koja ulazi u duboke slojeve epiderme.
oduševljava što ovo nije još jedna linija kozmetike s hijaluronom u nizu. Veliku razliku čine pomno odabrani vitamini koji imaju ulogu štititi kožu, poticati sintezu kolagena, revitalizirati te poboljšavati mikro-cirkulaciju i imunitet kože. Ovi su proizvodi pokazatelji da kombinacija hijalurona, vitamina i biljnih ceramida u obliku tekućih kristala, osigurava antioksidativnu fotozaštitu, intenzivnu hidrataciju i izglađivanje bora.
