Prema autorici svjetskih bestselera o zdravom načinu života Jean Carper, mrkva je jedna od najsigurnijih namirnica za zaustavljanje raka, posebno raka povezanog s pušenjem, uključujući i rak pluća i gušterače. Uzbudljive studije pokazuju da uzimanje skromnih količina mrkve može usporiti razvoj raka kao i prekinuti mehanizam koji počinje pretvarati stanice u rastuće maligne nakupine. Kad je Svjetski centar za istraživanje raka pregledao rezultate 206 istraživanja na ljudima, mrkva se uvijek pojavljivala na prvom mjestu među borcima protiv raka (zajedno sa zelenim povrćem, rajčicom, brokulom, keljom i cvjetačom). Npr. Švedska studija iz 1986. godine otkrila je mrkvu kao jednu od dvije istaknute prehrambene barijere za rak gušterače, posebno opasan tumor povezan s pušenjem. U nedavnoj studiji koju je napisala dr. Regina Ziegler, epidemiologinja sa National Cancer Institute, muškarci koji su jeli samo 2 i ½ mrkve dnevno (srednje veličine) bili su upola manje skloni raku pluća od onih koji je gotovo uopće nisu jeli. Slično je tim sa State University of New York u Buffalou otkrio, da je dnevna razlika u količini beta-karotena između visokog i niskog rizika dobivnja raka pluća sadržana u jednoj mrkvi! Jedenje samo jedne mrkve dnevno, kaže dr. Menkes, moglo bi spriječiti 15 000 do 20 000 smrti godišnje u SAD-u uzrokovane rakom pluća. Čak i nakon višegodišnjeg pušenja, mrkva može umanjiti prijetnju raka, usporavajući proces bolesti: beta-karoten potiče enzime da obnavljaju oštećenu DNK. Flavoni apigenin i terpinol iz mrkve, uzrokuju zaustavljanje staničnog kruga kod stanica tumora, tj. umnožavanje stanica.
No, bila bi kriva pretpostavka da jedenje mrkve dozvoljava pušenje. Mrkva ne može spriječiti negativno djelovanje na organizam kontinuiranog napada cigaretnog dima. Tamo gdje mrkva može prepoloviti rizik, pušenje ga povećava 10 puta.
Pokazalo se da je mrkva dobra hrana kod tegoba sa kolesterolom.
Istraživanje provedeno na Harvardu 1993. godine, u kojem je praćeno 87 000 medicinskih sesara tijekom 8 godina. One koje su jele jednu mrkvu dnevno, smanjile su rizik od moždanog udara za 68 % u usporedbi s onima koje su jele 1 mrkvu mjesečno ili uopće nisu jele mrkvu.
Klasično istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da su ispitanici jedenjem 2 i ½ mrkve svakog jutra za doručak, smnjili kolesterol u prosjeku za 11 %, što se može djelomično zahvaliti vlaknima koja sadrži, ali i beta-karotenu. Beta-karoten, kao i likopen, potiče enzime, ali koči one koji podižu razinu kolesterola.
Nadalje, mrkva spriječava opstipaciju.
Ona je jedno od najboljih sredstava za spriječavanje procesa truljenja u crijevima, a posebno je uspješna kod upale želuca i crijeva, zbog svoje sposobnosti da stvara obilniju i mekšu stolicu, zahvaljujući vlaknima koja sadrži. Osobito je dobro, kod zatvora, kombinirati mrkvu s drugom hranom bogatom vlaknima, npr. pšeničnim mekinjama. Povećanje mase stolice također može smanjiti mogućnost za dobivanje raka crijeva, jer su na taj način razrijeđene i karcenogene tvari i time im je smanjena mogućnost dodira sa stijenkama crijeva. Osim toga, mrkva je bogata vrstom pektina kojeg još imaju samo jabuke, a koji je važan u zaštiti crijeva. Budući da regulira stolicu povećevajući njezin obujam, osobito se preporučuje trudnicama i mladim majkama. Sok od mrkve neutralizira želučanu kiselinu otklanjajući žgaravicu bolje od sode bikarbone, što je također važno kod trudnica.
