Divlji kesteni su dugovječna stabla koja mogu biti stara i preko 500 godina, a obični divlji kesten često se javlja po gradskim drvoredima i parkovima, dok je u divljini često u društu uz hrastove i grabove. Ima mnogostruku primjenu u u kozmetičkim preparatima.
plodovi divljeg kestena nisu jestivi jer su izrazito gorkog okusa
djeluje protuupalno i adstringentno, učinkovito djeluje kod podočnjaka, tegoba proširenih vena, popucalih kapilara, bolova, umora, osjećaja težine i slabe cirkulacije u nogama
Stablo kestena razveseljuje nas čak tri puta godišnje. U rano proljeće, kad se počinju otvarati pupovi i nagovještavaju dolazak toplijih dana.
Drugo veselje dolazi u svibnju – kad se stablo okiti dugim piramidalnim grozdovima cvjetova, a treće ujesen, dok s drveća padaju sjemenke koje su jedna od omiljenijih dječjih igračka u prirodi, stoga ga nije potrebno opisivati jer ga poznaju i djeca i odrasli. Kesten se uzgaja posvuda. Stablo kestena raste uz kuće, u vrtovima, parkovima, drvoredima…
Divlji kesten ili Aesculus hippocastanum potječe iz središnjeg dijela Balkanskog poluotoka (sjeverna Grčka, južna bivša Jugoslavija) odakle je krajem 16. stoljeća prenesen u sve dijelove srednje i Južne Europe. Divlji kesten listopadno je stablo iz istoimene porodice divljih kestena. Može narasti do 35 metara visine, a promjer može dosegnuti do 2 metra. Krošnja je gusta i široko razgranata, korijen je i razgranat i dobro razvijen, no više površinski smješten. Kora debla je tamnosmeđe boje. Debljina joj je oko centimetar, dugo ostaje glatka, a kasnije postaje nepravilno ispucana i ljušti se u tankim ljuskama.
Grančice su debele, prekrivene lenticelama, pupovi su nasuprotni, krupni, goli, sjajni, smolasto ljepljivi, maslinastosmeđe do crvenosmeđe boje, svjetlije obrubljenih ljusaka. Vršni pup je najveći. Cvjetovi su veliki i uspravni, sakupljeni u piramidalne grozdove, a plodovi divljeg kestena veliki su tobolci promjera oko 6 cm, imaju bodljikavu ovojnicu a unutra se nalaze po jedna do tri krupne sjemenke koje su sjajno crvenosmeđe, čvrste i kožaste. Dozrijevaju u rujnu i listopadu.
Plodovi divljeg kestena, za razliku od pitomog kestena (Castanea sativa), nisu jestivi, ali sakupljaju se u jesen kada padnu sa stabla. Sjemenke nađene unutar plodova sadrže dosta saponina escina koji povoljno djeluje na stijenke kapilara i vena, te se tako koristi kod za liječenje bolesnih vena i kapilara, hemoroida i teških i umornih nogu.
Primjena kestena od početka uzgoja ima mnogobrojnu primjenu: kao stočna i zimska hrana za divljač, kao sirovina za dobivanje škroba, a osim toga postoji i praznovjerje prema kojem nošenje tri kestena u džepu zaštićuje od raznih bolesti.
Ljekoviti pripravci od kestena poznati su od davnina, no prava je vrijednost kestena poznata tek od 1896. godine.
Kesten sadrži sljedeće ljekovite tvari: kestenov saponin, tanine, flavonske glikozide, fitosterine, purinske derivate i razne vitamine. Najdjelotvorniji među njima je escin.
Sve su te tvari sadržane u znatnim količinama u cvjetovima i u listovima.
Jedan francuski liječnik, kojega je privukla primjena divljeg kestena u narodnoj medicini, načinio je tinkturu od divljeg kestena koja se pokazala vrlo djelotvornom.
On je 1896. iznio uspjehe u liječenju hemoroida, a kasnije se ustanovilo da pozitivno utječe na sve krvne žile, a posebno na vene.
Divlji kesten, između ostalog, pozitivno djeluje na izlučivanje vode iz oteklina i djeluje protuupalno. Ovo kitnjasto, bujno cvetno i lisnato drvo može rasti svuda, a tradicionalno se koristi u poljoprivredi, kao i za ublažavanje simptoma groznice.
Divlji kesten djeluje protuupalno i adstrigeno, učinkovit je kod podočnjaka, kod proširenih vena, popucalih kapilara, bolova, umora, osjećaja težine i slabe cirkulacije u nogama. Poznata je tinktura divljeg kestena koja se izrađuje tako da se sjemenke kestena isjeckaju i stave do polovice staklenke proizvoljnog omjera te se preliju rakijom ili votkom.
Još lakše je ako se posjeduje kvalitetan blender, tada se sve to samo nakratko samelje. Ostavi se na toplom mjestu tri do četiri tjedna, tada se pripravak filtrira i tekućinom se masiraju bolna reumatična područja. Od pupova se rade Bachove cvjetne kapi.
Sjeme divljeg kestena, primjerice, koristi se za izradu preparata za liječenje hemoroida i proširenih vena. U narodu se kestenom liječi i vrućica, odnosno groznica. U sjemenu divljeg kestena ima do 13 posto saponina (escin), flavonolnih jedinica (glikozidi kvercetina i kemferola), kumarinskih derivata, škroba oko 50 posto, masnog ulja oko 7 posto, bjelančevina od 8 do 10 posto, tanina, mineralnih i drugih sastojaka.
Sjeme divljeg kestena koristi se i u farmaceutskoj industriji kao sirovina za izradu lijekova koji se u medicini upotrebljavaju protiv hemoroida, oboljenja vena i kod različitih poremećaja krvotoka.
Kesten je i hrana za stoku, za koju tvrde mnogi stručnjaci da je daleko bolja od sijena. Zajedno sa ljuskom kestenje se nasjecka i pomiješa s mekinjama, a kasnije se može i bez njih koristiti za stoku. Pored toga što hrani, kesten i čuva stoku od različitih bolesti, a njegova gorčina može se ublažiti kuhanjem u vodi. Kesten se može upotrijebiti za pranje rublja.
Samo se nareže više kestena i stavi u vodu koju zagrijavamo do vrenja. Nakon toga se sa takvom vodom može prati odjeća. Divlji kesten djeluje ubrzavajuće na proces izlučivanja štetnih tvari. Za ljekovite pripravke koriste se sjemenke divljeg kestena. Sadrže kumarin, tanin, flavonoide i triterpentske saponine od kojih je najpoznatiji saponin escin.
Oralno uzimanje divljeg kestena je otrovno, simptomi su povraćanje, proljev, jako povećanje zjenica i u težim slučajevim dolazi do gubitka svijesti tako da je potreban veliki oprez. Dobrobiti divljeg kestena su poprilično velike, kako za kožu tako i za ostatak tijela, najčešće u obliku tinkture, balzama ili kupke. Divlji kesten ima jaka protuupalna i adstrigentna svojstva, sadrži brojne antioksidanse, vitamine B kompleksa te vitamin K.
Divlji kesten koristi se u suzbijanju celulita, liječi varikozne vene, kapilare, bolne mišiće, bolne živce, hemoroide, pomaže umornim i teškim nogama, pomaže kod ekcema, dobar je u smanjivanju sitnih bora i može pomoći kod kožnih infekcija.
Nikelova Krema oko očiju s kestenom maksimalno je iskoristila sve dobrobiti divljeg kestena za borbu s otečenošću i podočnjacima. Ova je krema hidratantna, odgađa nastanak bora, dubinski vlaži i ublažava otečenost kapaka i podočnjake.
Za maksimalan učinak protiv otečenosti kapaka i podočnjaka prije kreme potrebno je nježno nanijeti oko očiju jednu kap NiKEL Ulja oko očiju. Malo kreme potom staviti na dlan kako bi se zagrijala. Nježnim kružnim pokretima treba nanijeti kremu. Rezultat korištenja NiKEL Kreme oko očiju s kestenom jest hidrirana koža oko očiju, ublažena otečenost kapaka i ublaženi tamni podočnjaci.
Još jedan izniman proizvod NiKEL kozmetike bogat ekstraktom divljeg kestena je NiKEL Gel za noge s kestenom. NiKEL Gel za noge s kestenom djeluje na teške i umorne noge osvježavajuće i okrepljujuće. Ovaj gel blagotvorno djeluje na kožu, lagano hladi i umiruje, a teškim i umornim nogama daje osjećaj lakoće i svježine.
