Hormonske kreme

Hormonske kreme na kratak rok pomažu, na dulji štete. To jednostavno pravilo uvijek treba imati na umu. Prednizolon i kortizolon, glavni sastojci hormonskih krema i masti, zaustavljaju hranjenje stanica kože, pa joj zapravo smanjuju obrambenu snagu. Nanose li se dulje vrijeme mogu promijeniti pigmentaciju i trajno oštetiti kožu, pa ih se smije koristiti samo kada to odredi dermatolog.

Na mjestu nanošenja hormonske kreme smiruju oteklinu, alergijsku nadraženost, navalu krvi, upalu i svrbež kože.

Kod akna, rozaceje i virusnih ili gljivičnih bolesti kože, ne smiju se koristiti hormonske kreme ili masti!

Iako izgledaju isto, kreme koje koriste kozmetičari i koje mi svakodnevno nanosimo na kožu, razlikuju su od onih koje primjenjuju dermatolozi. Drugačijeg su sastava i nemaju isti učinak. Uz osnovne supstancije koje daju prepoznatljiv oblik kreme ili masti, kozmetički pripravci sadrže manje aktivnih tvari nego dermatološki, pa ljepotne kreme možemo koristiti koliko dugo želimo, a dermatološke toliko vremena koliko odredi liječnik. Neke sastojke, poput hormona, kozmetički pripravci i ne smiju sadržavati. Ima ih samo u preparatima koji se primjenjuju za liječenje kožnih bolesti. Najčešće se koriste prednizolon i kortizolon, sintetski proizvedeni glukokortikoidi, koji su namijenjeni isključivo za vanjsku upotrebu. Glukokortikoidi su hormoni kore nadbubrežne žlijezde koji, između ostalih, imaju i protuupalno i protualergijsko djelovanje.

Kada se hormonska krema nanese na kožu, prednizolon i kortizolon pokazuju “što sve mogu”. Na mjestu nanošenja djeluju na više načina, smanjuju upalu, ublažuju oteklinu, smanjuju svrbež te ublažuju navalu krvi i alergijsku nadraženost kože.

Prag izdržljivosti
Mnogi pogrešno misle da hormonske kreme uklanjaju uzrok upale ili alergije kože. Hormoni samo skraćuju i pojednostavljuju tijek bolesti, jer “brišu” njezine simptome. Stoga dok god na oboljeli dio kože nanosimo hormonski pripravak, simptomi nestaju, no kad kad ga prekinemo koristiti, svi se simptomi vraćaju, i to u jačoj mjeri. Uz to, sintetski glukokortikoidi zaustavljaju hranjenje stanica kože, pa zapravo smanjuju njezinu obrambenu snagu.

Svaka koža ima svoj prag izdržljivosti, koji se razlikuje od osobe do osobe. Oni s nižim pragom, koji imaju osjetljiviju kožu što se brzo oštećuje i razboljeva, moraju pažljivo koristiti hormonske pripravke. Kad se nanose dulje vrijeme oštećuju površinski, zaštitni sloj kože, pa ona postaje tanja, atrofirana, osjetljivija je i burno reagira na dodir s pojedinim tvarima iz okoline. Ako se hormonski pripravak koristi i dalje, koža počne reagirati i na posve beznačajne tvari iz okoliša. Na kraju, na tom dijelu kože se pojave lagano udubljene atrofične pruge. Iste kakve se pojavljuju kad nadbubrežna žlijezda pojačano luči steroidne hormone.

Lice je osjetljivije
Koža lica je, zbog specifične građe i čestih poremećaja u radu lojnih žlijezda, posebno osjetljiva na hormonske kreme. Kad se koriste dulje vrijeme, na obrazima i nosu se mogu pojaviti crvene mrlje, nalik na rozaceju. Naime, koža ima svoj prag izdržljivosti, pa kad se on prijeđe a i dalje se nanosi hormonska krema, nastaje steroidni dermatitis ili popularno rečeno "boja vatrogasnog automobila" na koži lica. Ponekad se iz istih razloga pojavljuje samo postojano crvenilo lica, tzv. rubeosis steroidica.

Dugotrajnija primjena hormonskih krema vodi i promjenama u pigmentaciji kože te pojavi sitnih krvarenja, a nerijetko i akna. Te promjene iščezavaju tek nakon duljeg vremena po prestanku korištenja hormonske kreme ili masti.

Ni predugo ni previše
Zaključak je jednostavan: Glukokortikoidi su vrlo aktivne tvari, i kad se dugo i nekontrolirano nanose na kožu mogu uzrokovati trajna oštećenja kože, npr. steroidni dermatitis, steroidne akne, steroidnu rubeozu. A takva se stanja liječe teško i dugotrajno, jer ne postoji protulijek, već koža mora izdržati period apstinencije.

No, to nije sve. Kada se neka tvar probije kroz površinski zaštitni sloj, ništa ne može zaustaviti njezin prodor u dublje dijelove kože i u krvotok. Stoga, ako se glukokortikoidni pripravci koriste dulje vrijeme i na većoj površini, mogu preko kože ući i u organizam i djelovati na sve tjelesne organe (sistemsko djelovanje). Kako kaže dr. Zlata Sviben-Radovčić: “Svi bojni otrovi djeluju preko kože i to savršeno. Tako i hormonske kreme i masti vrlo lako prodiru kroz kožu u organizam”. Prema njezinim riječima, osoba koja dnevno nanosi 60 g hormonske masti na veću površinu kože, razorit će nadbubrežnu žlijezdu kroz 15 dana!
Stoga kreme i masti koje sadrže glukokortikoide treba koristiti samo kada to odredi dermatolog.

Ne djeluju na uzrok, već na simptome
Hormonske kreme se prije svega primjenjuju kod kožnih bolesti nastalih kao posljedica djelovanja nekog uzroka koji je u tom času već spontano prestao djelovati. One dakle ne uklanjaju uzrok upale ili alergije kože, već ublažavaju i skraćuju trajanje simptoma kod sljedećih kožnih bolesti:

• Kod dermatoza izazvanih različitim iritirajućim tvarima (alergijskim) te onih nastalih u dodiru s nekim životinjama (toksične tvari, npr. gusjenica) ili biljkama.
• Kod kožnih bolesti nepoznata uzroka, zbog bržeg uklanjanja jako izraženih simptoma, kao što je svrbež (pruritis).
• Kod psorijaze, lišaja ili alopecije, vanjska upotreba kortikosteroida može, barem nakratko, ublažiti simptome bolesti.

Ekcemi i neurodermitis mogu se liječiti nanošenjem glukokortikoida, također radi uklanjanja neugodnih simptoma. Pripravak se smije koristiti 1 do najdulje 2 tjedna.

POZOR!!! Kod tuberkuloze kože, akna, rozaceje te gljivičnih i virusnih bolesti kože, poput herpesa i bradavica, ne smiju se koristiti hormonske kreme ili masti!