vrsta molekule šećera koja se nalazi u velikim količinama u svježem voću i daje mu slatkoću.
veže vodu na sebe odnosno opskrbljuje kožu vlagom te su prirodni ovlažujući faktori
Fruktoza je prirodni šećer koji se većinom nalazi u voću, nekom povrću i medu, stoga fruktozu smatramo voćnim šećerom. Naziv fruktoza dolazi od latinske riječi fructus što znači voće.
Fruktoza spada u polisaharide, odnosno, šećere koji na sebe vežu vodu i opskrbljuju kožu vlagom te su prirodni ovlažujući faktori. U biljnom svijetu polisaharidi izgrađuju stanične stijenke ili su rezervne tvari. Postoji velika raznolikost polisaharida.
Fruktoza je vrsta molekule šećera koja se nalazi u velikim količinama u svježem voću i daje mu slatkoću. U tom smislu, fruktozu smatramo izuzetno korisnom jer je prirodni sastojak. Vrlo je slatka, dobro topljiva u vodi, a u prirodi se nalazi zajedno s glukozom u slatkom voću i medu.
Prvi je put fruktozu 1847. godine opisao francuski kemičar Augustin-Pierre Dubrunfaut. Za komercijalne potrebe, fruktoza se dobiva iz šećerne trske, šećerne repe i kukuruza, a apsorbira se direktno u krvotok tijekom varenja i ne utječe na proizvodnju inzulina ili razinu glukoze u krvi.
Fruktoza se koristi u mnogim granama prehrambene industrije, ali i u drugim industrijama. Prisutna je u kozmetici gdje je posebno važna zbog sposobnosti vezanja vode. Primjena kozmetike s fruktozom pomaže koži da ostane hidratizirana i zdrava.
Osim što fruktoza štiti kožu od gubitka vode, pomaže u oslobađanju kože od stresa i smanjuje crvenilo kože. Koristi se i u šećernim pilinzima, a jedna od glavnih kvaliteta fruktoze, koja ima veliku važnost u kozmetičkoj industriji, je činjenica da se fruktoza ne topi u dodiru s toplom kožom.
Fruktoza je visoko cijenjen supstrat i u prehrambenoj industriji. Tu se koristi za produljenje roka trajanja pekarskih proizvoda i za sprečavanje isušivanja i kristalizacije slastica. Osim što se peciva s dodatkom fruktoze odlikuju atraktivnom bojom, fruktoza se koristi i u proizvodnji sladoleda jer omogućuje glatku konzistenciju sladoleda. Neka su istraživanja pokazala i da unos velikih količina fruktoze može dovesti do povećanog apetita. Razlog najvjerojatnije leži u tome što fruktoza oslabljuje sposobnost organizma da iskorištava inzulin.
Kao vrsta prirodnog šećera kojeg nalazimo u voću i povrću, fruktoza ne utječe na količinu glukoze u krvi i pogodna je za osobe na dijeti, a s obzirom na svoj sastav ona je i prirodni izvor energije. Važno je imati na umu da postoji razlika između fruktoze, odnosno šećera koje unosimo u organizam konzumacijom voća i povrća i ostalih šećera i zaslađivača, čak i onih koji spadaju u prirodne zaslađivače, poput kukuruznog sirupa.
Razlika je u tome što fruktoza, kao i sva organska hrana, donosi dobrobiti organizmu. Možda je najbolji primjer koji to dokazuje jabuka - iako sadrži dosta fruktoze, dobrobiti konzumacije jabuke za organizam nemjerljive su jer je jabuka odličan izvor vlakana, vitamina i minerala.
Fruktoza se u organizmu prerađuje u jetri. Jednako kao ni zbog ostalih jednostavnih šećera, zbog unošenja fruktoze u organizam razina šećera u krvi neće se povisiti, no unosimo li previše fruktoze u organizam, jetra je neće moći dovoljno brzo preraditi. Zbog toga će se početi proizvoditi masti koje putuju krvotokom i na kraju se skladište kao trigliceridi. Fruktozu organizam drugačije koristi nego ostale vrste šećera.
Budući da je fruktoza jednostavni ugljikohidrat, ne dospijeva direktno u mišiće, kao glukoza ili dekstroza. Dok se glukoza i dekstroza u mišićima pretvore u glikogene, što je ujedno oblik uskladištenih ugljikohidrata u mišićima, fruktoza mora proći kroz jetru, prije nego se pretvori u glikogen. To nije problem kada još glikogenska skladišta nisu puna, ali kada su napunjena, fruktoza se pretvara u masnoću, skladišti se i na taj način se povećava veličina masnih stanica.
Zato neki izbjegavaju konzumiranje voća, a to je greška. Iako prekomjerno konzumiranje voća može voditi nepoželjnim efektima, neki hranjivi sastojci, koji bi inače bili korisni, njegovim izbacivanjem mogu izostati s našeg jelovnika i time nanijeti štetu organizmu.
Voće koji ima najveći udio fruktoze su jabuke i kruške, a slijede ih banane, jagode i naranče. Fruktoza u svojem prirodnom obliku, a ne u prerađenim namirnicama, odlična je i povoljno utječe na kožu i cjelokupni organizam. Osim voćnog šećera, u voću nalazimo vodu, minerale, vitamine, antioksidanse i vlakna.
Važno je znati da se i fruktoza u voću veže za vlakna, što također usporava povećanje razine šećera u krvi, stoga je najbolje jesti voće kao cjelinu i nikako ne guliti koru, primjerice, kod krušaka i jabuka.
Upotreba voća u razumnim količinama izuzetno je korisna za ljudsko tijelo jer uključuje minimalnu količinu fruktoze. Velike količine fruktoze, pak, mogu izazvati bolesti jetre, pretilost, bolesti srca, dijabetes, giht i prerano starenje kože. Neke studije pokazuju da visoki unos fruktoze dovodi do povišene razine triglicerida u krvi i da je to izraženije kod muškaraca nego kod žena.
Porastom razine fruktoze u krvi dolazi do pojačanog izlučivanja minerala kao što su magnezij, kalcij i cink, dok se istodobno sprječava resorpcija bakra. Sve to može uzrokovati anemiju, neplodnost, lomljivost kose i povećanje kolesterola. Također, povećana koncentracija fruktoze u krvi uzrokuje porast mliječne i mokraćne kiseline što dovodi do povećane kiselosti organizma.
Konzumacija umjerenih količina fruktoze ne bi trebala stvarati probleme. Voće kao jedan od izvora fruktoze iznimno je zdrava skupina namirnica, ali ga je najbolje konzumirati cjelovitog jer već samim cijeđenjem soka iz voća organizam lišavamo vrlo vrijednih tvari.
Dodatni rizik predstavlja i činjenica da fruktoza koja se koristi u proizvodnji napitaka s puno šećera može potaknuti upalne procese u organizmu.
Kao što je već navedeno, fruktoza spada u polisaharide, šećere koji na sebe vežu vodu i opskrbljuju kožu vlagom. Tu karakteristiku fruktoze da može vezivati vodu odnosno opskrbljivati kožu vlagom u kreiranju i osmišljavanju svojih proizvoda iskoristila je i najnagrađivanija hrvatska prirodna kozmetika NiKEL.
Jedan od takvih proizvoda je NiKEL Hranjiva krema s ružom i NIKELNUTRIS krema. Upravo ta dva proizvoda sadrže fruktozu i imaju navedeni učinak. NiKELNUTRIS krema izrazito je gusta i bogata hranjiva krema koja intenzivno njeguje suhu i osjetljivu kožu.
Pripravljena je po farmaceutskoj recepturi uz dodatak biljnih ulja i esencija. Ova je krema pravi užitak za kožu s kojom neugodna zategnutost nestaje. Dubinski hrani i vlaži kožu, obnavlja epidermu i djeluje protiv bora. Inovacija je to da sadrži karite maslac u izvornom obliku koji se topi u dodiru s kožom.
Kod izrazito suhe kože, prije kreme bilo bi dobro nanijeti nekoliko kapi Eliksira protiv bora. Hranjiva krema s ružom bogata je najfinijim prirodnim uljima i zaštićenim hidrirajućim kompleksom s dubinskim učinkom.
Štiti, hrani i vlaži kožu. Obnavlja površinski zaštitni sloj kože, nadoknađuje vlagu i sprečava njezin gubitak. Uklanja neugodnu zategnutost i umiruje kožu. Osim svih navedenih dobrobiti za kožu, važno je istaknuti da NiKEL Hranjiva krema s ružom učinkovito djeluje i protiv bora.
