U zadnjih nekoliko desetljeća bakterijska rezistencija na antibiotike postala je jedan od gorućih zdravstvenih problema diljem svijeta. Kao potencijalni odgovor danas se, među ostalim, razmatraju antimikrobni peptidi. Jedna važna skupina ovih peptida su bakteriocini.
Obnavljaju sluznice, jačaju prirodnu otpornost organizma.
Oporavljaju oštećenu i iritiranu kožu u vrlo kratkom roku.
Bakteriocini su peptidi. Dakle, bakteriocini su velika skupina peptida - proteina sastavljenih od dugačkih ili kratkih lanaca aminokiselina koje su građevinski materijal proteina.
Bakteriocini djeluju na bakterije poput prirodnog antibiotika širokog spektra, a proizvodi ih Lactobacillus acidophilus koja je jedna od najčešće proučavanih bakterija mliječne kiseline zastupljena u gastrointestinalnom traktu čovjeka. U organizam je unosimo zajedno s drugim bakterijama mliječne kiseline putem fermentiranih mliječnih proizvoda i ostalih namirnica.
Bakteriocini se razlikuju prema spektru aktivnosti, načinu rada, djelovanju, molekularnoj masi, genetičkom podrijetlu i biokemijskim svojstvima. Bakteriocini inhibiraju rast organizama koji se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini, a dosadašnjim eksperimentima dokazana je njihova antibakterijska, antivirusna i antitumorska aktivnost.
Ukratko, mogućnosti terapeutske primjene su brojne, iako je na tom putu nužno savladati brojne prepreke, poput slabe stabilnosti ovih peptida u fiziološkim uvjetima i relativno visoke toksičnosti naspram stanica domaćina.
Zahvaljujući bioinženjeringu, danas ne možemo modificirati postojeće peptide i sintetizirati nove analoge s poželjnim svojstvima kako bi se približili kliničkoj fazi ispitivanja potencijalnih terapeutika na bazi bakteriocina. Naziv „bakteriocin“ prvi puta je upotrijebljen 1953. godine, a danas je poznato da većina bakterija, točnije njih oko 99%, stvara barem jedan bakteriocin.
Antibakterijska svojstva bakteriocina čine ih pogodnima za primjenu u različitim područjima, a posebno u prehrambenoj industriji. Mogu se koristiti kao sredstvo poboljšanja sigurnosti i kvalitete te poboljšanja senzornih svojstava različitih namirnica kao što su mliječni ili mesni proizvodi, jaja i povrće.
Osim u samim namirnicama, bakteriocini se mogu koristiti kao sredstvo protiv stvaranja biofilmova koji se formiraju na opremi u pogonima. Također se koriste i u farmaceutskoj industriji i medicini, a svoju primjenu našli su i u proizvodima poput sapuna ili zubne paste.
Bakteriocini imaju široku primjenu u mliječnoj industriji tijekom fermentacije proizvoda, zatim kod svježe narezanog povrće i voće koji mogu biti onečišćeni patogenim bakterijama. Tu je primjena bakteriocina s kemijskim konzervansima značajna jer pomaže u sprječavanju širenja patogenih mikroba. U organizmu bakteriocini obnavljaju sluznice, jačaju prirodnu otpornost organizma na upale i infekcije, dok izvana, zahvaljujući snažnoj protuupalnoj aktivnosti, oporavljaju oštećenu i iritiranu kožu u vrlo kratkom roku.
Bakteriocini se nalaze u probioticima koji na bakterije djeluju poput prirodnog antibiotika širokog spektra. Stoga kreme u kojima ima probiotika pomažu u tretmanu akni i gnojnih pustula. Smanjuju vrijeme trajanja upale i ubrzavaju oporavak fiziološkog stanja kože.
Riječ probiotik potječe od grčkih riječi “pro bios” što znači za život. Pozitivnom učinku probiotičkih krema na kožu pridonosi mliječna kiselina koju tijekom rasta i fermentacije stvaraju probiotičke kulture. A prema riječima Dr. Michael L. McCann: „ Probiotici će u medicini 21. stoljeća biti ono što su antibiotici bili u medicini 20. stoljeća.“
Probiotičke kulture proizvode organske kiseline koje zaustavljaju rast i razmnožavanje mikroorganizama, ali i specifične supstance zbog kojih im se pripisuju svojstva prirodnog antibiotika širokog spektra. Najvažniji izvor bakteriocina predstavljaju bakterije mliječne kiseline, koje su prirodno prisutne u hrani i imaju dugu tradiciju upotrebe u proizvodnji mliječnih proizvoda.
Mogu se koristiti izravno, u pročišćenom ili polupročišćenom obliku ili neizravno primjenom bakterijom mliječne kiseline koje ih tvore, mikrobnih mljekarskih kultura ili zaštitnih kultura. Također se mogu koristiti u proizvodnji mliječnih proizvoda u svrhu sprečavanja rasta i razmnožavanja patogenih bakterija i bakterija uzročnika kvarenja, poboljšanja kvalitete i senzornih svojstava sira.
Mliječna kiselina (acidum lacticum) ima malu molekularnu masu, pa lako prodire odnosno upija se u kožu, ubrzava odstranjivanje odumrlih stanica, a ujedno pomaže dubokom ovlaživanju kože. Biološki aktivan mliječni protein pomaže obnavljanju osjetljive, jako suhe, upaljene kože. Same proizvode i vitamine B skupine, neobično važne za zdravlje kože.
Ispitivanja i praćenje zdravlja kože pacijenata pokazala su vidljive rezultate pri upotrebi ovakvih krema kod kože zahvaćene atopijskim dermatitisom, neurodermatitisom, seboreičnim dermatitisom.
Već kod prvog nanošenja koža je postala puno vlažnija, smirenija, nestalo je peckanje, ljuskanje i iritacija. Poznato je da kod neurodermatitisa često dolazi do sekundarnih infekcija što je, ako se koriste probiotičke kreme, izbjegnuto zahvaljujući bakteriocinima.
Upravo zato probiotičke kreme pomažu u tretmanu akni, gnojnih prištića. Upotrebom probiotičkih krema oštećena i iritirana koža vidljivo se obnavlja u vrlo kratkom roku, pa se preporučuje kod tegoba suhe i ispucale kože, alergija, crvenila i ljuskanja kože, neurodermatitisa, za kožu s aknama i kod stanja oštećene i stanjene kože nakon tretmana kortikosteroidima. Iz svih tih razloga sve je veća i potpuno opravdana primjena probiotičkih krema kako u kozmetici tako i u dermatologiji.
U kozmetici i u dermatologiji, probiotičke kreme pravi su hit. Probiotici na kožu djeluju poput prirodnog antibiotika. Najbolji su izbor za suhu, oštećenu, ispucalu kožu, za akne, upale i liječenje bakterijskih i gljivičnih infekcija.
Među Nikelovim proizvodima posebno mjesto zauzima Nikel Probiotik krema oplemenjena probiotičkom kulturom Lactobacillus acidophilusa (LA) koji sadrži bakteriocine, a najznačajniji je laktocidin. Zahvaljujući svojoj snažnoj protuupalnoj aktivnosti, oštećena i iritirana koža vidljivo je obnovljena u vrlo kratkom vremenu. Nikel Probiotik krema pomaže i kod gnojnih prištića i akni.
Probiotik sadrži bakteriocine, specifične inhibicijske supstancije koje na bakterije djeluju poput prirodnog antibiotika širokog spektra. Upravo zato probiotička krema pomaže u tretmanu akni i gnojnih pustula. Nikel Probiotik krema je probiotički koktel koji obnavlja kožu i nema vremenskog ograničenja za korištenje NiKEL Probiotik kreme. Može se koristiti jednom ili više puta dnevno.
Prije korištenja, prvo se nanese kremu u tankom sloju na unutrašnju stranu podlaktice. Pokaže li se krema prihvatljivom, pomalo se nanosi i na ostale dijelove tijela i lica. Nakon što se popravi stanje kože, treba nastaviti njegovati kožu kremom koja se inače koristi. NiKEL Probiotik krema prva je hrvatska probiotička krema koja fantastično obnavlja kožu u vrlo kratkom roku! Djelovanje NiKEL Probiotik kreme na obnovu kože jednako je djelovanju probiotika na zdravlje organizma.
NiKEL Probiotik krema djeluje učinkovito, brzo i obnavljajuće. Kvaliteta NiKEL Probiotik kreme prepoznata je na svjetskim izložbama inovacija. Asocijacija svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo uvrstila je NiKEL Probiotik kremu u top 10 izuma u svom godišnjem izboru.
