Bademovo ulje iznimno je cijenjeno u njezi kože i za njega se s pravom kaže da „posjeduje svu blagotvornost svijeta“. Badem se uzgaja više od trideset i pet stoljeća, a njegovi plodovi dozrijevaju samo pod toplim suncem juga.
Bogat je proteinima, vitaminima i mineralima. Među vrijednim sastojcima badema su magnezij, mangan i kalijaj te vitamini B2 i E. Imaju široku primjenu u kulinarstvu. Dobro je znati da jezgra koštice badem može biti i prva pomoć kod žgaravice!
Ima anti-aging učinak, hrani, vlaži i jača elastičnost kože, ublažava iritacije, pogodan za osjetljivu kožu oko očiju koja je sklona boricama i podočnjacima, prirodna je antioksidativna zaštita od sunca, odbija prosječno 25 posto sunčevih zraka.
Biljka badema (Prunus dulcis, syn. Prunus amygdalus) je drvenasta biljka s bijelo-ružičastim cvjetovima i orašastim plodovima. Potječe iz srednje Azije, gdje je uzgajan još u starom vijeku, a kasnije je raširen po cijelom Sredozemlju, gdje se najviše uzgaja u u Italiji i Španjolskoj. Uzgoj badema raširen je u Turskoj, Siriji, Indiji, Pakistanu, Iranu, Maroku, Portugalu. S područja Mediterana proširio se na područje južne Europe i Sjeverne Afrike, a misionari su ga u 18. stoljeću iz Španjolske odnijeli sve do SAD-a, gdje se najviše uzgaja u Kaliforniji.
Neki vjeruju da je drvo badema iz Kine u Europu donio Marko Polo. Ipak, vjerojatnije je da je badem potekao u srednjoj Aziji, odakle je proširen u Grčku. Rimljani su ga dalje širili i to pod imenom “grčki orah”. Badem je vrlo lijepo stablo od kojeg dobivamo orašasti plod. Kod nas poznat još i kao bajam ii mendula, lat. Amygdalus communis, farmaceutski Aqua amigdalarum, engl. almond, njem. Mandel, tal. Pesco, franc. L’amande.
Stablo badema pripada porodici ružovki - istoj porodici kao i jabuke, šljive, kruške, marelice. Plod drva badema u sebi sadrži jestivi dio. Stablo može narasti do pet ili šest metara visine, a plod se ubraja u voće. Badem ima uske i dugačke listove i prekrasne cvjetove ružičaste boje zbog čega se često i uzgaja. Plod je smješten u tvrdoj zelenoj kori koja nije jestiva, a unutar nje se nalazi tvrda koštica puna rupica i u njoj se nalazi jezgra odnosno sjemenka badema koja je plosnata i ovalna. Stablo badema je ukrasno zbog oblika i cvjetova, a vole ga ptice i glodavci.
U Hrvatskoj se uzgaja na priobalju, jer je klima nešto toplija, a budući da rano cvatu, kod nas ponekad već i u siječnju, može se dogoditi da ih uhvati mraz i uništi plodove. Plodovi badema beru se potkraj ljeta. Tada se suši na zraku, sprema se u ljusci (slično kao orah), a prije upotrebe potrebno je razbijati ljuske.
Badem se dijeli na gorki i slatki. Oba imaju primjenu, jedan u prehrani, a drugi u alternativnoj medicini. Plod je duguljasta koštica s jednom, rjeđe dvije sjemenke, prevučene smeđom kožom koja u toploj vodi omekša i lako se skida s jezgre. Gorki badem ima gorko sjeme, jezgra mu je žućkasta, a pri žvakanju se osjeća miris cijanovodične kiseline i benzaldehida. Ta je vrsta otrovna.
Slatki, jestivi badem ima bijele jezgre, bogat je proteinima, vitaminima i mineralima. Među vrijednim sastojcima slatkog badema su željezo, fosfor i kalcij te vitamini B2 i B3. Zbog svoje hranjivosti badem je preporučena namirnica u raznim dijetama, jer je dovoljno pojesti samo nekoliko komada kako bi se postigao osjećaj sitosti. Jednako tako, nutricionisti badem preporučuju kako bi se ublažile posljedice žgaravice, pogotovo kod trudnica kako bi izbjeglo korištenje lijekova.
Gorki badem se u koristi alternativnoj medicini. Njegovo sjeme je otrovno zbog cijanovodične kiseline koju sadrži. Tek se nakon prerade može koristiti za izradu preparata, a najčešće se upotrebljava za izradu tzv. vode gorkih badema, koja se koristi kao sedativ. Liječenje preparatima od gorkog badema zbog njegova sastava mora se provoditi s oprezom. Preparati od gorkog badema uglavnom se koriste za liječenje bolesti crijeva i želuca te za smirivanje srčanih bolova i ublažavanje groznice.
Badem je zdrava namirnica. Sadrži ugljikohidrate, vitamine, minerale i polovicu od preporučene dnevne količine vlakana. Od vitamina su najviše zastupljeni vitamin B2 i vitamin E, a od minerala, magnezij.
Nutricionisti i liječnici slažu se s time da konzumacija badema čuva srce i štiti krvožilni sustav. Bademi kontroliraju razinu šećera u krvi i neutraliziraju glikemijski indeks. Pridonose sprečavanju raznih bolesti jer štite od slobodnih radikala. Zbog svog sastava poboljšavaju moždane funkcije i rad živčanog sustava, sprječavaju nastanak bubrežnih kamenaca, a odlična su prva pomoć kod žgaravice.
Vrlo su zasitni, pa ih se preporuča, između ostalog, i za mršavljenje. Od badema se proizvodi i tzv. bademovo mlijeko koje može biti odlična zamjena za kravlje mlijeko te ga mogu konzumirati osobe koje nemaju toleranciju na laktozu.
Bademi imaju široku primjenu u kulinarstvu, a najčešće se koriste za pripremu slastica. Ako im se ukloni kožica, bademi se mogu koristiti za dekoriranje torti i kolača, a samljeveni mogu poslužiti kao zamjena za brašno. Kožica se lakše skida s badema ako ih prethodno potopite u vrućoj vodi. Bademi se mogu koristiti i u pripremi drugih slastica, ne samo kolača.
Od njih se može raditi marcipan ili se mogu napraviti ušećereni bademi. Odlična su namirnica za ljude koji su na dijeti, mogu se jesti kao grickalica ili dodavati u salate i druga jela. Badem u tijelu čovjeka ne stvara kiselu reakciju. Ima vrlo dobro izbalansiran spoj hranjivih tvari, pa je poznat kao najzdraviji i najcjelovitiji orašasti plod. Bademi su izvor vitamina E.
Najbolje ih je jesti sirove – kao zdravu grickalicu. Te dobrobiti itekako koriste osobe koje žele izgraditi mišićnu masu - vitamin E djeluje preventivno na moguća istezanja mišića i upale. U bademu nalazimo i mnoge vitamine B kompleksa, te brojne minerale, poput kalcija, kojim je badem osobito bogat. Njegove se hranjive tvari, osobito bjelančevine, idealno nadopunjuju sa onima iz žitarica i mahunarki.
Od slatkog badema koriste se plod, listovi i kora. Listovi i ljuske potiču rad jetre i smiruju kašalj, dok kora služi kao sredstvo protiv crijevnih parazita, povišene tjelesne temperature, a pospješuje i lučenje urina. Slatki badem je ukusan i hranjiv kao dodatak kolačima, salatama. Izrazito je cijenjen i bademov sirup koji se može napraviti od badema, ali i bademovo ulje. Bademovo ulje bogato je vlaknima i vitaminom E, magnezijem i drugim antioksidansima, koji poboljšavaju protok krvi, ima anti-aging učinak na kožu, jačaju imunitet i štite od stresa.
Za ulje slatkog badema smatra se da posjeduje „svu blagotvornost svijeta“. Bademovo ulje je idealno za sve tipove kože. Ima anti-aging učinak, hrani, vlaži i jača elastičnost kože, ublažava iritacije, pogodno je za osjetljivu kožu oko očiju, prirodna je zaštita od sunca jer odbija prosječno 25% sunčevih zraka. U vanjskoj primjeni, ulje od slatkih badema korisno je protiv svrbeža, opeklina, crvenog vjetra, te površinskih upala. Bademovo ulje se koristi za njegu kose, lica i tijela.
Brojni NiKEL proizvodi u svom sastavu imaju bademovo ulje. Tako npr. u linijama koje se preporučuju za ublažavanje celulita poput NiKEL Anticelulitnog ulja. Može ga se pronaći u NiKEL Balzamu oko očiju i usana, kao i u NiKEL Bogatoj kremi sa smiljem. U svakom slučaju ulje badema može se kombinirati u njezi suhe, nadražene, ispucane kože i kože kojoj nedostaje elastičnosti. Zbog visokog udjela vitamina i minerala bademovo ulje osim na kožu ima blagotvoran utjecaj i na kosu i nokte.
