Uz savjet i kvalitetne preparate o njezi kože, ljekarnik će vam ponuditi ljekovite čajeve za pročišćavanje i otklanjanje otrova iz tijela, ali i upute o prehrani, unosu tekućine i dodacima prehrani.
Zbog nedostatka vitamina A koža postaje suha, masnoj koži podložnoj aknama obično nedostaje vitamin B2, dok kod kroničnih dermatoza pomaže vitamin B6.
Grci i Rimljani razvili su umijeće njege i uljepšavanja lica, tijela i kose do savršenstva. Stari Grci nabavljali su kozmetička sredstva kod farmakopola (ljekarnika). Opisuje ih znameniti liječnik Hipokrat, a nakon njega Dioskurid i Galen. Pojam “kozmetika” (lat. ars cosmetica, decoratio, ornatus) uključuje djelatnosti kojima je cilj njegovanje osobne ljepote. Kozmetika obuhvaća čišćenje, njegu, zaštitu, mirisanje i ukrašavanje svih dijelova tijela. Svemu tome prethodi kozmetologija, koja otkriva i primjenjuje utjecaje, zahvate i kozmetička sredstva, kojima se mogu otkloniti, odgoditi, ublažiti ili pak prikriti fizičke ili funkcionalne promjene koje narušavaju estetski izgled. Kozmetologija se razvijala unutar medicinskih, farmaceutskih i kemijskih znanosti i danas većina kozmetologa ima medicinsko, farmaceutsko ili kemijsko visokoškolsko obrazovanje.
Dijagnoza prije njege
“Ljepota je obećanje sreće”, rekao je Stendhal, a stara je uzrečica: “Biti lijep znači dobro se osjećati u vlastitoj koži”. Ljepota je oduvijek povezana sa zdravljem, jer i ljepota i zdravlje ovise o održavanju ravnoteže organizma. Da bismo bili “u punom zdravlju” i “u svoj ljepoti” moramo čuvati i njegovati sve dijelove tijela, ne samo kožu. Izgled naše kože, kose, noktiju, odražava stanje u našem tijelu. Svaka, pa i najmanja promjena uobičajenog izgleda kože, ukazuje na neku promjenu u našem organizmu.
U svojoj knjizi “Vratimo se prirodi”, M. Messèguèn napisao je: ”Kada bi žene za svoje lice upotrebljavale ruže, za želudac mrkvu, a za tijelo bršljan, upoznale bi pravu ljepotu.” Drugim riječima, osim vanjske hrane i zaštite, koža treba njegu i hranu iznutra. Uobičajene kreme, mlijeka i losioni za njegu djelovat će na vanjski sloj kože. Da bismo djelovali na dublje slojeve kože, trebamo je opskrbiti sastojcima koji će poboljšati dotok kisika i hranjivih tvari, a time i njenu kvalitetu.
Tip kože uglavnom je stvar naslijeđa. No nije svejedno je li, primjerice, suha koža još i osjetljiva ili je normalna koža prošarana krvnim žilicama ili sunčanim pjegama. Jednako je važno jesu li prištići i akne posljedica stresa, neravnoteže hormona ili loše probave i poremećaja crijevne flore, a možda i posljedica bakterijske infekcije.
Njega treba biti individualna, primjerena potrebama kože. Na početku svake individualno primjerene i dugoročno usmjerene njege treba postaviti stručnu dijagnozu, jer će se time isključiti kasnija razočaranja. Greške u njezi ostavljaju vidljive i trajne posljedice.
Oduvijek je ljekarna bila mjesto gdje se može dobiti savjet, ne samo o ljekovitim pripravcima i njihovoj primjeni, već i za primjenu kozmetike i kozmetičkih pripravaka. Kozmetologija i dermatologija redoviti su kolegiji farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Stoga nema sumnje da će vam upravo farmaceut u ljekarni dati stručan savjet i potpunu informaciju o tipu i stanju vaše kože i vlasišta te o primjerenoj kozmetičkoj njezi prilagođenoj upravo Vama.
